Već tisućama godina poljoprivreda je prirodan proces koja nije štetila zemlji na kojoj se odvija. Poljoprivrednici su tako generacijama prenašali svoju zemlju u nasljeđe, a ona je i dalje ostajala plodna. Međutim, s pojavom moderne poljoprivredne prakse započeo je proces poljoprivrednog zagađenja, koji uzrokuje propadanje eko-sustava, zemljišta i okoliša.
Poljoprivreda je kompleksna aktivnost u kojoj je rast usjeva i stoke savršeno uravnotežen. Upravo zbog odvijanja određenih procesa kojeg biljke i životinje prolaze tijekom svog rasta – ishrana, navodnjavanje, zaštita, dolazi do poljoprivrednih zagađenja. Uzroci poljoprivrednog zagađenja
- Pesticidi i gnojiva: Moderni pesticidi i gnojiva moraju djelovati tako da unište i lokalne štetočine, koje postoje već stotinama godina, i nove invazivne vrste. No nakon što se poprskaju, pesticidi ne nestaju u potpunosti. Neki od njih miješaju se s vodom i dospijevaju u tlo, dok se ostatak apsorbira u samoj biljci. Kao rezultat toga, lokalni potoci u koje dolazi voda iz tla su kontaminirani, kao i životinje koje jedu ove usjeve i biljke.
- Onečišćena voda: Zagađena voda koja se koristi za navodnjavanje još je jedan izvor onečišćenja. Velik dio vode dolazi iz podzemnih rezervoara za vodu, kanala i kroz kišu. Iako je veći dio uglavnom čista voda, zbog odlaganja industrijskog i poljoprivrednog otpada u vode, ostatak je onečišćen organskim spojevima i teškim metalima. Kao rezultat toga, biljke su izložene vodi koja sadrži male količine žive, arsena, olova i kadmija otopljenog u njoj. Kada se zbog takve vode otruje stoka i smanji prinos usjeva, borba s poljoprivrednim zagađenjem postaje sve teža.
- Erozija tla i sedimentacija: Tlo se sastoji od više slojeva, a samo je najviši sloj onaj koji omogućava obavljanje poljoprivrede i ispašu. No, zbog neučinkovite poljoprivredne prakse, tlo je podložno eroziji i svake godine gubi na plodnosti.
- Stočarstvo: Stoka, ovce, svinje, kokoši i druge životinje hrane se biljkama, te ostacima usjeva iz polja. Rezultat ishrane je stvaranje emisije plinova, koja uzrokuje poljoprivredno onečišćenje.
- Štetočine i korovi: Pojavom novih kultura, stanovništvo se mora nositi s novim bolestima, štetočinama i korovima. Invazivne vrste tako uništavaju lokalnu vegetaciju i životinjski svijet, trajno mijenjajući ekosustav.
Posljedice poljoprivrednog zagađenja
- Utjecaj na zdravlje: Onečišćenja u poljoprivredi glavni su izvor zagađenja voda i jezera. Kemikalije iz gnojiva i pesticida odlaze u podzemne vode i na kraju završe u vodi za piće. Zdravstveni problemi vezani uz zagađenje voda očituju se kao sindrom plavih beba koji uzrokuje smrt kod djece. Ulje, odmašćivaći, metali i toksini iz poljoprivredne opreme također mogu uzrokovati određene zdravstvene probleme ako se nađu u vodi za piće.
- Učinak na vodene životinje: Gnojiva, stajski gnoj, otpaci i amonijak pretvaraju se u nitrate koji smanjuju količinu kisika u vodi, što rezultira smrću mnogih vodenih životinja. Bakterije i paraziti iz životinjskog otpada mogu ući u vodu za piće, što predstavlja ozbiljne zdravstvene rizike za vodeni svijet i životinje.
Kontrolirati onečišćenja u poljoprivredi teže je nego što se čini. Da bi poljoprivredno gospodarstvo opet postalo ”čisto”, razina zagađenja voda, tla i industrije mora se držati pod kontrolom. Tijekom posljednjih desetak godina, vlade su postale znatno strože u provođenju propisa za smanjeno zagađenje poljoprivrede. I sami poljoprivrednici postali su svjesni štete i traže rješenja.
Mnoga gospodarstva vraćaju se tako na tradicionalnu upotrebu stajskog gnoja, izravnom navodnjavanju iz lokalnih izvora voda, te korištenju organskih sredstava za kontroliranje populacije štetnika. No, da bi se proces poljoprivrednog zagađenja svladao u potpunosti, mora doći do potpune promjene u načinu provođenja poljoprivrednih praksi.