Danas se u svijetu proizvodi više hrane nego ikada prije, a ipak više od 800 milijuna ljudi pati od teške pothranjenosti. Na primjer, u bogatim zemljama proizvodnja hrane po stanovniku za ljudsku konzumaciju iznosi oko 900 kg godišnje. Zbog nejednake raspodjele hrane i velikih količina gubitaka tijekom proizvodnje kao i konzumnog otpada u razvijenijim zemljama, čini se kao da nema dovoljne količine hrane za cijeli svijet. Konzumni otpad predstavlja jednu trećinu (preko 1 trilijun dolara!) ukupne količine proizvedene hrane. To se negativno odražava na okoliš, ekonomiju, sigurnost hrane i prehranu ljudi. Konzumni otpad je veći problem u industrijskim zemljama, najčešće zbog toga što trgovci i potrošači bacaju hranu koja je još uvijek dobra za jelo. Potrošači u Europi i sjevernoj Americi bacaju između 95 i 115 kg godišnje po stanovniku, dok u subsaharskoj Africi, južnoj i jugoistočnoj Aziji bacaju svega 6-11 kg godišnje.
Samo jedna četvrtina ukupne količine konzumnog otpada dovoljna je za prehranu pothranjenih ljudi diljem svijeta! Najveći gubitak odvija se kroz lanac opskrbe hranom, od poljoprivredne proizvodnje do prerade, transporta, skladištenja, distribucije, pa sve do krajnjeg potrošača. Jednostavno rečeno, na gubitak hrane utječe način uzgoja, infrastruktura i kapacitet, marketinški lanac i kanali distribucije, te prodaja i prehrambene navike. Gubitak hrane predstavlja i gubitak resursa u poljoprivrednoj proizvodnji poput tla, vode, energije i uloženih sredstava.
Faze u kojima dolazi do gubitka hrane u svijetu
Gubitak hrane je značajan problem, kada se želi iskorijeniti pothranjenost u svijetu, podići standard života i poboljšati sigurnost hrane u najsiromašnijim zemljama svijeta. Gubici hrane utječe također na sigurnost i kvalitetu hrane, ekonomski razvoj i okoliš. Uzroci gubitka hrane variraju u svijetu, a ovisni su o lokalnoj situaciji u određenoj zemlji.
Faze u kojima dolazi do gubitka hrane; Sjeverna Amerika, Oceanija i Europa
Subsaharska Afrika, južna i jugoistočna Azija
Subsaharska Afrika, te južna i jugoistočna Azija velike gubitke hrane ostvaruju u fazama rukovanja i skladištenja hrane, zbog loše infrastrukture za očuvanje hrane, dok bogate zemlje u sjevernoj Americi, Oceaniji i Europi najviše gubitaka ostvaruju tijekom proizvodnje i same konzumacije. Gubitak hrane u industrijskim zemljama može se smanjiti podizanjem svijesti među industrijama koje proizvode hranu te potrošačima. Potrebno je pronaći korisno i prihvatljivo rješenje za hranu koja se trenutno baca. Stjecanjem navika o pravilnom načinu iskorištenja ostatka hrane, npr za proizvodnju energije i komposta, konzumni otpad može postati važna stavka u zatvaranju prehrambenog kruga. S ciljem poboljšanja poljoprivredne proizvodnje u svrhu smanjenja gubitka hrane, AGRIVI sustav za upravljanje poljoprivredom proizvodnjom pomaže poljoprivrednicima dajući im najbolje poljoprivredne prakse u obliku zadataka, za preko 100 različitih poljoprivrednih kultura. Poljoprivrednici tako mogu pratiti sve svoje aktivnosti u polju, od upotrebe gnojiva, pesticida, goriva, radne sate zaposlenika i mehanizacije do ubranih količina plodova.
Upotrebom poljoprivrednih tehnologija baziranih na znanju, kao što je AGRIVI sustav za praćenje poljoprivredne proizvodnje, poljoprivrednici mogu donijeti pravovremene odluke vezane za poljoprivredno gospodarstvo. Naposljetku, koristeći AGRIVI sustav, poljoprivrednici imaju uvid u kompletnu produktivnost i profitabilnost poljoprivrednog gospodarstva, uz moćnu AGRIVI analitiku i izvještaje. Poljoprivrednici su upravitelji najproduktivnijih tala na Zemlji. Upotrebom najboljih poljoprivrednih praksi mogu smanjiti gubitak hrane i samim time poboljšati lanac opskrbe hranom.
Promijenite način na koji se proizvodi hrana – koristite AGRIVI.
Izvor teksta: Foodtank || Food and Agriculture Organization of the United Nations
Izvor slike: World Food Clock
