Biološka raznolikost podrazumijeva raznolikost života na Zemlji, odnosno raznolikost unutar i između svih biljnih i životinjskih vrsta i mikroorganizama koji su dio različitih ekosustava i koji utječu jedni na druge. Biološka raznolikost igra važnu ulogu u načinu kako ekosustav funkcionira te sudjeluje u mnogim procesima, uključujući kruženje hranjivih tvari i vode, formiranje tla, otpornosti protiv invazivnih vrsta, oprašivanje biljaka, regulacija klime, kao i suzbijanje štetnika i onečišćenja ekosustava. Ljudi, međutim, imaju jak utjecaj na smanjenje biološke raznolikosti i gubitak genetske varijabilnosti – prekomjeran lov i ribolov, uništenje staništa prilikom poljoprivrednih aktivnosti i urbane raštrkanosti, korištenje pesticida, te drugih toksičnih spojeva koji štete okolišu. Zbog negativnog utjecaja čovjeka na biološku raznolikost, Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodni dan biološke raznolikosti, s ciljem povećanja razumijevanja i svijesti o gorućim pitanjima biološke raznolikosti.
Postotak ugroženih vrsta i gubitka staništa u svijetu
Od osnutka 1993. godine pa do 2000. godine, Međunarodni dan biološke raznolikosti održavan je 29. prosinca. Od tada je datum pomaknut na 22. svibnja, u spomen na usvajanje Konvencije 1992. godine u Rio Earth Summit-u. Međunarodni dan biološke raznolikosti nije državni praznik, već održavanje poštovanja prema biološkoj raznolikosti, a svake godine se obilježava uz određenu temu. Proslave organiziraju Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti i niz nevladinih organizacija. Ove godine tema je ‘Usmjeravanje biološke raznolikosti; održavanje ljudi i njihove egzistencije’. Prema definiranoj temi, aktivnosti uključuju distribuiranje informacija o biološkoj raznolikosti, izložbe i seminare, filmove o ekološkim pitanjima, predstavljanje programa i sadnju drveća ili drugih biljaka kako bi se spriječila erozija tla. Osim transformacije prirodnih područja zbog uvođenja egzotičnih vrsta i genetički modificiranih organizama koji dovode do različitih poremećaja u ekološkoj ravnoteži, važan čimbenik je i zagađenje tla i zraka. Ljudske aktivnosti negativno utječu na okoliš te uzrokuju promjene u kruženju energije u prirodi, kemijskom i fizičkom sastavu okoliša te brojnosti vrsta. No bez brige, postoji nekoliko načina kako ljudi ipak mogu usporiti gubitak bioraznolikosti:
- Zaštita područja – najbolji način da se spriječi krčenje šuma i iskorištavanje vrsta te resursa potrebnih za život ljudi je stvaranje zaštićenih područja gdje su ljudske aktivnosti ograničene
- Sprječavanje uvođenja novih vrsta – osobito se odnosi na invazivne vrste koje mogu opustošiti ekosustave u koje su uvedene
- Informiranje/obrazovanje – obrazovanje je moćan alat; što više ljudi znaju o gubitku biološke raznolikosti, više će biti spremni za pomaganje u njegovom usporavanju
- Usporavanje klimatskih promjena – klimatske promjene su dokazano uzrok nekoliko izumiranja za koje znamo i vjerojatno su uzrokovale izumiranje stotine vrsta za koje možda nikada nećemo saznati. Bilo koji napor pojedinaca, organizacije ili vlade u usporavanju trenutnog globalnog zatopljenja za koje je odgovorna ljudska civilizacija, može biti korak naprijed u usporavanju gubitka biološke raznolikosti
- Promicanje održivosti – održiva poljoprivreda je puno bolja za okoliš nego ispaša i uzgoj kultura koji se oslanjaju na čiste dijelove šume ili polja
Svi ste pozvani sudjelovati u aktivnostima Međunarodnog dana biološke raznolikosti. Također, uvijek treba imati na umu načine kako doprinijeti očuvanju okoliša i sprečavanju daljnjeg progresivnog gubitka biološke raznolikosti, i živjeti u skladu s tim koliko je god moguće.
