Fertirigacija

Opskrba usjeva gnojivima putem vode za navodnjavanje naziva se fertirigacija. Fertirigacija ili moderna agro-tehnika, pruža izvrsnu priliku za povećanje prinosa i smanjenje onečišćenja okoliša povećanjem učinkovitosti iskorštenja gnojiva, smanjenom primjenom gnojiva i većim povratom uloženih gnojiva. Fertirigacija omogućuje laku kontrolu vremena, količine i koncentracije primijenjenih gnojiva. Mnogo je krutih i tekućih gnojiva pogodno za fertirigaciju, ovisno o fizikalno-kemijskim svojstvima otopine tog gnojiva. Za fertirigaciju na velikim površinama uglavnom se koriste kruta gnojiva, jer su jeftinija od obično korištenih tekućih formulacija. Topljivost krutih i tekućih gnojiva jako varira. U odabiru gnojiva za fertirigaciju treba uzeti u obzir četiri glavna čimbenika:

• Biljna vrsta i faza rasta
• Uvjeti tla
• Kvaliteta vode
• Dostupnost i cijena gnojiva

Gnojivo za fertirigaciju treba biti visoke kvalitete, s visokim topljivosti i čistoćom, koje sadrži nisku razinu soli, s prihvatljivim pH i mora se uklopiti u program upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom. Prednosti fertirigacije

• • Hranjive tvari i voda dolaze u blizinu aktivne zone korijena, što rezultira većom apsorpcijom hranjiva
  • Kako se voda i gnojivo ravnomjerno dovode svim biljkama, dolazi do povećanja prinosa za 25-50%
    

    Usjev	Ušteda vode (%)	Prinos (t/ha)
    		Konvencionalan uzgoj	Navodnjavanje kap po kap	Navodnjavanje+Fertirirgacija
    Banana	35	26	30	37
    Šećerna trska	29	120	160	207
    Rajčica	32	45	56	65

Primjeri uštede vode, prinosa i profita uzgojem uz navodnjavanje kap po kap i navodnjavanjem + fertirigacija

• Učinkovitost gnojiva kreće se između 80-90%, što dovodi do uštede od najmanje 25% hranjiva
  

  Hranjivo	Učinkovitost primjene gnojiva (%)
  	Primjena putem tla	Fertirigacija
  Dušik	30-50	95
  Fosfor	20	45
  Kalij	50	80

  Učinkovitost različitih načina primjene gnojiva

• na ovaj način, uz manji utrošak vode i uštedu gnojiva, vremena i rada, i upotreba energije bitno je smanjena

Gnojiva korištena u fertirigaciji Za primjenu kroz fertirigaciju dostupna su dušična, kalijeva i fosforna gnojiva, visoko topiva u vodi. Od dušičnih gnojiva Urea je dobro prilagođena za primjenu putem mikro sustava navodnjavanja. Vrlo je topljiva i otapa se u ne-ionskom obliku, tako da ne reagira s drugim tvarima u vodi, niti stvara probleme s taloženjem. Primjenu super fosfora kroz fertirigaciju treba izbjegavati, jer dolazi do taloženja soli fosfata. Fosforna kiselina je stoga mnogo pogodnija za fertirigacija, a i dostupna je u tekućem obliku. Posebna gnojiva kao što su monoamonijev fosfat (dušik i fosfor), diamonij fosfat (dušik i fosfor), kalijev sulfat (kalij i sumpor) vrlo su pogodna za fertirigaciju, zbog dobre topljivi u vodi. U kombinaciji s tim gnojivima mogu se primjenjivati i gnojiva s mikroelemntima Fe, Mn, Zn, Cu, B, Mo.

Najčešće korištena gnojiva za fertirigaciju

Manjak vode u svijetu za korištenje u poljoprivredi i povećana urbanizacija dovela je do razvoja poljoprivrede na novim lokacijama, manje pogodnim za stare metode navodnjavanje poplavljivanjem ili kanalima, što je dovelo do razvoja fertirigacije. Prvo se razvila za gnojidbu ratarskih i hortikulturnih usjeva, a zatim se počela koristiti i na plantažama trajnih nasada. U kasnijim fazama, mali vrtovi i cvijećarne prilagodile su upotrebu fertirigacije s automatskim raspoređivanjem ciklusa navodnjavanja za domove i gradske vrtove. Fertirigacija se danas koristi u svim proizvodnjama, bilo na malim ili velikim površinama, diljem svijeta. Kod fertirigacije je također važno pratiti aktivnosti na svim poljima, plantažama i poljoprivrednim gospodratsvima. Svaki put kada navodnjavate, gnojite ili čak prskate svoje usjeve, podatke o tome možete unijeti u AGRIVI sustav i pratiti utrošene količine vode, gnojiva i pesticida po poljima. Sve to također možete vidjeti i analizirati na dnevnoj bazi.