Iako tla imaju osobine koje se ne mogu mijenjati, kao što je tekstura, kvaliteta tla se može znatno poboljšati primjenom dobrih strategija gospodarenja. Upotreba pokrovnih usjeva na odgovarajući način može poboljšati sposobnost zadržavanja vode u tlu, odvodnju, strukturu, pa čak i sposobnost da korijen biljke lakše prodrire kroz tlo. Oni obogaćuju tlo organskom tvari, omogućuju kruženje hranjiva i štite tlo od erozije vodom i vjetrom.
Odabir i upotreba pokrovnog usjeva ovisi o mnogim čimbenicima, među njima i sposobnost pokrovnog usjeva da akumulira suhu tvar i dušik. Suha tvar osigurava energiju organizmima u tlu, stvara organsku tvar, poboljšava obradu tla i upija hranjive tvari.
Za pokrovni usjev mogu se koristiti: ljulj, ječam, zob, tritikal, heljda, raž, obična grahorica, inkarnatka, stočni grah, grašak, poljska dlakava grahorica, uljana repica, djetelina, podzemna djetelina, sudanska trava, sirak- hibrid sudanske trave i pšenica. Pokrovni se usjev obično ne uzgaja do košnje/žetve, već kao zeleno gnojivo doprinosi boljem uzgoju drugih kultura u proizvodnji.
Kulture koje se koriste za zelenu gnojidbu
Kao dio plodoreda, zelena gnojidba nudi mnoge prednosti; djeluje kao jedinica za privremenu pohranu hranjiva, koja ograničava gubitke dušika ispiranjem ili procesima koji ga čine manje dostupnim biljkama. Također prekida ciklus bolesti, natječe se s korovima i osigurava stanište za korisne insekte, poput parazitskih osa. Unatoč brojnim prednostima, poljoprivrednici se ustručavaju koristiti pokriti usjeve za zelenu gnojidbu.
Godina s pokrovnim usjevom njima je godina bez prihoda, ali uz to je još potrebno i kupiti sjeme. Zelena gnojiva iskorištavaju ionako ograničene zalihe vode, a sitnosjemene usjeve je ponekad teško posijati. I samo suzbijanje korova može biti teško. No, mnogi problemi povezani s gospodarenjem pokrovnih usjeva mogu se riješiti pažljivim izborom usjeva i njegovim upravljanjem. Sjeme sitnosjemnih usjeva je mnogo jefitinije, a poljoprivrednik može uštedjeti i tako da si proizvede vlastito sjeme. Broj i veličina korova smanjuje se povećanjem sjetvene norme. Iako i korovi dijelom unose dušik i organske tvari u tlo, znatno utječu na rast pokrovnog usjeva. Stoga se preporučuje zaoravanje pokrovnog usjeva prije nego se korovi osjemene. Pokrovni usjevi, uz brojne biološke uloge, korisni su u uzgoju slabo unosnih kultura.
Odabir pokrovnog usjeva i način upravljanja ovisi o prioritetima poljoprivrednika za upotrebu zelenog gnojiva. Kratkoročne poteškoće, poput izuzimanja polja iz proizvodnje na godinu dana izjednačuju se s dugoročnim prednostima, kao što su smanjenje iscrpljivanja tla organskom tvari, te nedostatkom dušika i fosfora u tlu. Pokrovne usjeve za zelenu gnojidbu u vašem plodoredu možete lako pratiti kroz AGRIVI poljoprivredni sustav.
U svakom trenutku možete vidjeti iskorištenost pojedinog polja i u kojem je razdoblju neko polje prazno, kako bi se lako odlučiti što posijati, obzirom na prethodni usjev.