Šume su jedan od najvećih prirodnih resursa Zemlje, ključ za održavanje života na Zemlji. To je ujedno i razlog zašto figuratvino kažemo ”drvo života”. Prije 8000 godina, šume su prekrivale pola Zemljine površine. Danas šume zauzimaju manje od 1/3 površine. Šume su stanište za 80% ukupne svjetske bioraznolikosti i svake se godine milijuni dolara vrijedne ljekovite biljke beru iz tropskih šuma. Osim toga, 1.6 milijardi ljudi u određenoj mjeri ovisi o egzistenciji šuma. Šume utječu na lokalne vremenske uvjete, kontrolirajući količinu kiše i snijega na nekom području. To je važno u poljoprivrednim područjima gdje je vegetacijska sezona kratka. Mnoge biljke ne mogu plodonositi i stvarati sjeme bez pomoći divljih oprašivača -ptica, pčela, insekata i životinja, koje svoja staništa prave u šumi, u blizini poljoprivrednih površina. Ironično, ali kada iz poljoprivrednih razloga uništimo šumsko stanište, uklanjamo jednu od komponenti potrebnih za uspješno uzgajanje usjeva.
Svjetski šumski pokrivač, 2000
Šume osiguravaju stanište za prirodne neprijatelje poljoprivrednih štetnika. Procjenjuje se da 99% štetnika koji uništavaju usjeve pod kontrolom su ptica, pauka, parazitskih osica, bubamara i gljiva. Ti organizmi poljoprivrednicima štede milijarde dolara svake godine, te smanjuju potrebu za kemijskim pesticidima. Uništavanjem i sječom šuma dolazi do gubitka bioraznolikosti i uništenja prirodnog ekosustava, što ne šteti samo prirodi, već uništavanje šuma ima ozbiljne posljedice na ljude koji ovise o njima. Šume ne samo da nam pomažu uzgojiti potrebnu hranu, nego nam i osiguravaju energiju potrebnu za pripremanje te hrane. Oko 2.4 milijardi ljudi koristi drvo za pripremanje hrane, dok 765 milijuna ljudi diljem svijeta koristi drvo za kuhanje i sterilizaciju vode. Površina pod šumama varira po različitim dijelovima svijeta. Neke zemlje pokušavaju obnoviti svoje šume, dok ih neke i dalje neprestano gube. U razvijenim zemljama površine pod šumama su ostale nepromijenje ili se čak povećale u zadnjih 100 godina. To je mnogo, obzirom na činjenicu da mnoge razvijene zemlje već stoljećima krče šume zbog poljoprivrednih površina ili nekih drugih namjena. U zemljama u razvoju se pak površine pod šumama i dalje smanjuju.
Deset zemalja s najvećom površinom pod šumama, 2010
Od 2000. godine svake godine uništi se oko 13 milijuna hektara šuma (kao da 5 nogometnih igrališta nestane svake minute). No, krčenje šuma se ipak smanjuje, a kako bi i dalje nastavili primati koristi od tog dragocjenog prirodnog resursa, šumama treba održivo upravljati. Mnogo je čimbenika koji doprinose gubitku i uništavanju šuma. Od prirodnih katastrofa, kao što su poplava, lavina, požar i suša- do ljudskog faktora zagađenja, klimatskih promjena i uvođenja invazivnih vrsta -šume se svakako moraju nositi sa svime. Možda se čini kako je sve to nesavladivo i da su šume osuđene na propast, ali to se neće dogoditi. U našim rukama je mogućnost promjene ljudskog djelovanja na šume, s ciljem njihova očuvanja.
