Klimatske promjene i poljoprivreda su međusobno povezani procesi, a oba se odvijaju na globalnoj razini. Klimatske promjene utječu na poljoprivredu na razne načine, uključujući i promjene u prosječnim temperaturama, oborinama i klimatskim ekstremima (npr. toplinski valovi), promjene kod štetnika i bolesti, promjene u ugljičnom dioksidu i koncentracijama ozona u nižoj atmosferi, promjene u prehrambenoj kvaliteti nekih namirnica i promjene u razini mora. Klimatske promjene već utječu na poljoprivredu, a posljedice su neravnomjerno raspoređene diljem svijeta. Buduće klimatske promjene negativno će utjecati na proizvodnju usjeva u zemljama bliže Ekvatoru, dok učinci u zemljama sjevernije od Ekvatore mogu biti pozitivni ili negativni. Klimatske promjene vjerojatno će se dovesti do većeg rizika od nesigurnosti hrane za ranjive skupine, kao što su siromašni. Na primjer, Južna Amerika će izgubiti 1-21% svojih obradivih površina zemljišta, Hrvatska 1-18%, Europa 11-17%, i Indija 20-40%.
Klimatske promjene će ugroziti poljoprivrednu proizvodnju u mnogim siromašnim zemljama i regijama
Tempo klimatskih promjena, u kombinaciji s globalnim stanovništvom i rastom dohotka, ugrožava sigurnost hrane posvuda. Poljoprivreda je izuzetno osjetljiva na klimatske promjene. Visoke temperature vremenom smanjuju prinose poželjnih usjeva, dok potiču rast korova i pojavu štetočina. Upravljanje štetočinama postaje manje učinkovito, što znači da je potrebno mnogo više pesticida za postizanje iste razine kontrole. Toplinski valovi mogu uzrokovati ekstremni toplinski stres u usjevima, što može ograničiti prinose ako se pojave u određenom periodu vegetacijskog ciklusa (oprašivanje, rast mahuna ili zametanje plodova). Također, toplinski valovi mogu dovesti uvenulosti biljke (zbog povišene transpiracije) koji mogu izazvati gubitak prinosa, ako nije pristuno navodnjavanje. Obilne kiše koje često rezultiraju poplavama mogu biti štetne za usjeve i strukturu tla. Mnoge biljaka ne mogu dugo preživjeti u poplavljenim uvjetima, jer im korijenje ne može disati. Ukupni učinci klimatskih promjena na poljoprivredu biti će negativni, prijeteći globalnoj sigurnosti hrane.
Posljedice podizanja temperature u svijetu za 1°C
Niz zemalja u Africi već se suočava s polu-sušnim uvjetima, koje čine poljoprivredu izazovom, a klimatske promjene zasigruno će smanjiti duljinu vegetacije, kao i istisnuti poljoprivrednu proizvodnju iz velikih područja koja graniče s poljoprivredom. U nekim zemljama može doći do čak 50% manjeg prinosa do 2020. godine, a neto prihodi usjeva mogli bi pasti za čak 90% do 2100. godine, što će najviše pogoditi male poljoprivredne proizvođače.
Poljoprivreda u toplijem svijetu
Promjene klime mogu utjecati i na dostupnost i potrebu vode za uzgoj. Ako poraste temperatura i dođe do više slabijih oborina kao rezultat globalnog zatopljenja, moguće je da će se potrebe navodnjavanja u budućnosti povećati. U očekivanju tih promjena, biljni uzgajivači trenutno rade na razvoju novih sorti koje će biti tolerantni na sušu, i prilagodljivi različitim razinama temperature i vlage.
Utjecaj globalnog zagrijavanja na poljoprivredu
Poljoprivreda pridonosi klimatskim promjenama od strane antropogenih emisija stakleničkih plinova, te pretvaranje ne-poljoprivrednog zemljišta (npr. šuma) u poljoprivrednoga zemljišta. Poljoprivreda, šumarstvo i promjena korištenja zemljišta pridonijela je oko 20-25% svjetskih godišnjih emisija stakleničkih plinova u 2010. Proizvodnja hrane u osjetljivim područjima je izvediva, ali već sada je potrebno ulagati u odgovarajuće poljoprivrede inovacije, jer neki od najučinkovitijih načina u borbi s klimatskim promjenama, poput stvaranja otpornijih sorti i pasmina stoke, mogu potrajati i do 20 godina do potpunog razvitka. Naši napori da se ublaže posljedice klimatskih promjena, imati će mali učinak tek tijekom sljedećih 50 godina. Promjene tijekom tog razdoblja već su pokrenute prošlim emisijama stakleničkih plinova. Ograničenje emisije stakleničkih plinova utjecati će samo dugoročno na klimatske promjene (preko 50 godina). Dakle, moramo se naučiti prilagoditi promjenama klime koje će se dogoditi u narednih 50 godina.
Budućnost hrane i poljoprivrede 2030-e, infografika
