Jedan od glavnih ciljeva svakog organskog poljoprivrednika jest osigurati dugoročnu plodnost tla ‘hraneći’ ga raznim organskim materijalima. Redovito dodavanje komposta jedan je od najboljih načina poboljšanja organske i humusne komponente tla, koja pomaže izgraditi plodnu strukturu tla. Takva struktura omogućuje bolje iskorištenje vode i hranjivih tvari u tlu, a tlo se lakše obrađuje i dugoročno osigurava bolje prinose. Budući da je kompost već raspadnuta organska tvar, njegova svojstva su dugotrajanija od svojstava ostataka usjeva zaoranih u tlo, te zelene gnojibe ili životinjskog gnojiva koji se razgrađuju vrlo brzo nakon unosa u tlo. Kompostiranje je također način kako reciklirati gnojiva i biljne ostatke, koji bi inače predstavljali ekološki problem. Kompost nastaje djelovanjem aerobnih mikroorganizama.
To su mikrobi koji zahtijevaju kisik, vlagu i hranu kako bi rasli i razmnožavali se. Kada su ti čimbenici na optimalnoj razini, prirodan proces raspadanja uvelike je ubrzan. Tijekom procesa pretvorbe sirovih materijala u kompost mikrobi generiraju toplinu, vodenu paru i ugljični dioksid. Kompost ima jedinstvenu mogućnost za poboljšanje svojstava tla i supstrata na fizičkoj (strukturno), kemijskoj (nutritivno) i biološkoj osnovi.
Ostala svojstva komposta su:
- poboljšava strukturu tla, poroznost, i gustoću, stvarajući bolji okoliš za korijenje biljaka
- povećava infiltraciju i propusnost teških tala, čime se smanjuje erozij i otjecanje
- poboljšava kapacitet tla za vodu, čime se smanjuje gubitak vode i ispiranje u pjeskovitim tlima
- opskrbljuje tlo makro i mikronutrijenatima
- može kontrolirati ili potisnuti određene biljne patogene u tlu
- osigurava značajne količine organske tvari
- poboljšava kapacitet zamjene kationa (CEC) tla i supstrata, čime poboljšava njihovu sposobnost držanja hranjivih tvari za biljnu ishranu
- opskrbljuje tlo korisnim mikroorganizmima
- poboljšava i stabilizira pH tla
- može vezati i degradirati određene štetne tvari
Iako je najčešći način proizvodnje komposta korištenjem mikroorganizama, kompost se također može proizvesti i pomoću glisti, poznat pod nazivom glistinac. Ova vrsta komposta je vrlo cijenjena, zbog čega se naziva i crno zlato, jer još uvijek nema mnogo poljoprivrednika uključenih u proizvodnju glistinca, a i sama proizvodnja zahtjeva dosta vremena.
Što je glistinac?
Glistinac je proizvod ili proces kompostiranja pomoću raznih glisti, obično crvenih ili bijelih, koje stvaraju heterogenu smjesu raspadnutog povrća ili ostataka hrane, starog papira, lišća, sijena i izmeta glisti. Pokazalo se da takav kompost sadrži smanjene razine nečistoća i veću koncentraciju hranjivih tvari nego bilo koji drugi organski materijal prije kompostiranja uz pomoć glisti. Sadržavajući hranjive tvari topive u vodi, glistinac je izvrsno, hranjivima bogato organsko gnojivo i poboljšivač tla. Iako je izmet glista bogat hranjivim tvarima, prava korist glistinca jesu milijuni korisnih mikroorganizama prisutni u njima (izmet glista sadrži 10 puta više mikroba nego običan kompost). Ti mikroorganizmi jedu organsku tvar u tlu i otpuštaju hranjiva dostpna biljkama. Gljive u izmetu glista stvaraju odnos simbioze za prijenos vode i hranjivih tvari do korijena. One također mogu držati vodu u tlu i tako pomoći u upravljanju tla vodom. Dok je glistinac poznat kao hranjivima bogat izvor organske tvari koji se koristi u poljoprivredi, na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodrastvima u organskom uzgoju, proces kompostiranja uz pomoć glistinca prolazi razna istraživanja i kao moguće rješenje za razgradnju organskog otpada u kanalizaciji i otpadnih voda širom svijeta. Gliste jedu ostatke hrane, koji kako prolaze kroz njihovo tijelo postaju kompost koji izlazi na kraju repa gliste. Da bi se shvatilo zašto je glistinac tako dobar za biljke, važno je znati da gliste jedu hranjivima bogate otpatke voća i povrća, pretvarajući ih u hranjivima bogat kompost.
Proces proizvodnje glistinca
Ideja o korištenju glisti za proizvodnju komposta
Već milijunima godina, gliste su poznate po razgradnji organskog materijala i vraćanju hranjivih tvari u tlo. Premda gliste mogu jesti bilo koji organski materijal, za proizvodnju glistinaca najbolji su otpaci sirovog voća i povrća. Ostaci citrusa, koji su prekiseli i mogu privući voćne mušice, treba izbjegavati, kao i kuhanu hranu te meso. Osim komposta, gliste proizvode i glistin sok, koji je također pun korisnih mikroorganizmima koji se zalijevanjem može dodati bilo kojoj vrsti usjeva, pa čak i cvijeću. Neki poljoprivrednici čak koriste glistin sok u modificiranom hidroponskom uzgoju. Gliste obogaćuju tlo za 5-11% s više biljnih hranjiva poput dušika, fosfora i kalija, nego što je ono prvotno imalo. Kao organsko gnojivo, glistinac je idealna zamjena za sintetička gnojiva u biljnoj proizvodnji, dok je kao poboljšivač tla bolji od tradicionalnog komposta zbog sposobnosti poboljšanja strukture tla i povećanja kapaciteta tla za vodu.
Izvor teksta: NC State University || SF Gate
Izvor slike: LilliWorm Organic Endeavors
