Hrana je oduvijek imala središnju ulogu u organizaciji ljudskih zajednica. Kako bi osigurali stabilan i održiv izvor hrane, naši preci su riskirali, istraživali nepoznato i bili spremni na dramatične promjene u načinu života. Industrijalizacijom i globalizacijom, kao i fokusom na povećanje prinosa te skalabilnošću, u međuvremenu su postignuti ogromni napreci. No jesmo li učinili dovoljno?
Sigurnost opskrbe hranom – Svjetska populacija će do 2050. godine dosegnuti 9 milijardi ljudi, a globalna proizvodnja hrane morat će se povećati za više od 60 % kako bi zadovoljila potrebe svih stanovnika.
Prehrambene potrebe i sigurnost hrane – Zdravstveno neispravna hrana svake godine uzrokuje 600 milijuna oboljenja i 420 000 smrtnih slučajeva na globalnoj razini. Proizvodnja nutritivno zadovoljavajuće, zdrave i sigurne hrane glavni je zadatak poljoprivredno-prehrambene industrije.
Klimatske promjene – Procjenjuje se da poljoprivreda, upravljanje šumama i uporaba zemljišta s 20 do 25 %doprinose stvaranju globalnih godišnjih emisija i utječu na klimu. I obrnuto – klimatske nepogode poput suše, mraza i poplava su među glavnim čimbenicima gubitka prinosa koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju.
Zdravlje tla i biološka raznolikost – Uobičajene poljoprivredne prakse dovode do erozije tla koja rezultira gubitkom hranjivih tvari, otjecanjem, povećanjem saliniteta i sušom. Zdrava tla, bogata živim organizmima, poboljšavaju prodor i skladištenje vode, otpornost na eroziju, prehranu biljaka i razgradnju organskih tvari. Presudna su za izgradnju otpornog i održivog prehrambenog sustava.
Lokalna samodostatnost – Pandemija COVID-19 potaknula nas je da shvatimo koliko je globalni ekosustav hrane osjetljiv. Prekidi u globalnom lancu opskrbe ostavili su mnoge bez pristupa hrani i dodatno osvijestili važnost stvaranja lokalno održivog i samodostatnog sustava proizvodnje.
Egzistencija poljoprivrednika – Poljoprivrednici su heroji koji nas hrane. Pritisnuti mnogim izazovima i rizicima, od klimatskih promjena do štetnika i niskih tržišnih cijena, otežano postižu profit i osiguravaju pristojan život za svoje obitelji.
Jedna milijarda ljudi zaposlena je u poljoprivredi, a poboljšanje njihovih prihoda od iznimne je važnosti.
AGRIVI je osnovan 2013. godine s velikom, ali jednostavnom vizijom – riješiti problem globalne prehrane transformacijom proizvodnje hrane i time pozitivno utjecati na milijarde.